Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u organizaciji Antifašističke lige Republike Hrvatske, Documente – Centra za suočavanje s prošlošću i Srpskog narodnog vijeća, bilo je u znaku upozorenja na opasne društvene pojave nasilja i ustašizacije u Hrvatskoj tijekom prošle godine.
Tradicionalnom okupljanju u Praškoj ulici, u centru Zagreba, na mjestu srušene sinagoge po dekretu tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Ivana Wernera, jer se ustaškom režimu židovska bogomolja nije uklapala u zagrebački urbanistički plan, prisustvovao je i zamjenik gradonačelnik Luka Korlaet (Možemo!), pripadnici diplomatskog kora, među kojima i Srbije, te saborski zastupnici Milorad Pupovac, Urša Raukar-Gamulin i Rada Borić.
Okupljeni su u znak sjećanja na žrtve holokausta, genocida nad Srbima i Romima održali hod do Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima, pokraj Glavnog kolodvora.
Kraj mjesta gdje je do travnja 1942. godine stajala sinagoga Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, poručila je da pamćenje na žrtve holokausta i žrtve genocida nad Srbima i genocida nad Romima iziskuje međunarodnu pažnju i domaće priznanje.
“I danas je s ovoga mjesta jako bitno podsjetiti što se tijekom prošle godine i početkom ove događalo u Hrvatskoj i u Zagrebu na valovima sve većeg i sve težeg revizionizma” – istakla je Teršelič.
Podsjetila je da se nadležni još nisu izjasnili povodom prekršajne prijave protiv Marka Perkovića Thompsona koju su podnijele Antifašistička liga, Documenta i braniteljska udruga VeDRA te porodice žrtava nacističkog i ustaškog režima.
“Problem je kad izvršne vlasti šute i ne reagiraju, a premijer Plenković odlazi na pokoljenje Thompsonu” – upozorila je Teršelič, a zatim navela sporna pitanja, od preimenovanja ulica, obrazovanja, nejasnog položaja Javne ustanove spomen-područje Jasenovac do još uvijek neriješenog problema naziva „Hrvatski dom“ na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve u Glini, gdje je izvršen ustaški pokolj nad srpskim stanovništvom.
“Velika je i dugačka lista zadaća koje bi nadležni trebali ispuniti kako bi se zdravo krenulo u bolju budućnost. Važno je da je krajem prošle godine Grad Zagreb odlučio da zbog uzvikivanja ustaškog pozdrava više ne pruža gostoprimstvo Marku Perkoviću Thompsonu i nadamo se da će taj primjer slijediti i drugi gradovi” – zaključila je Vesna Teršelič.
Predsjednik SNV-a Boris Milošević poručio je da holokaust ne pripada samo povijesti i povijesnim udžbenicima, već je i danas opomena i upozorenje na rizike rasizma, antisemitizma i svake vrste netolerancije.
Milošević je istaknuo ulogu u lancu genocida i zločinačkih strahota, današnjoj hrvatskoj javnosti slabije poznatog, prvog ustaškog koncentracijskog logora Gospić-Jadovno-Pag, preteče koncentracijskog logora Jasenovac, gdje su također odvođeni i zagrebački Židovi.
“Nažalost, na otoku Pagu, u uvali Slana, gdje se nalazio dio tog koncentracijskog logora, ne postoji ni slovo, ni znak, ni ploča da je tu nekad bilo mjesto stravičnog pogubljenja u ljeto 1941. Kad spominjemo holokaust ne možemo ignorirati aktivnu ulogu ustaškog režima u donošenju i provođenju rasnih zakona koji su doveli do strahovitih brojki stradalih. Holokaust se nije događao samo negdje daleko već i tu na našem vlastitom tlu”– poručio je Milošević.
Predsjednik Antifašističke lige Republike Hrvatske Zoran Pusić ispred Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima istakao je da su Ujedinjeni narodi Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta proglasile tek 2005, jer su ranije sjećanja bila svježa, budući da su smatrali da je to što se nikad neće moći zaboraviti.
“Međutim, 60 godina nakon, izgledalo je da se zaboravlja, da svijet više ne prepoznaje početne korake koje vode do logora smrti, kao što su bili koncentracijski logori za vrijeme nacizma, fašizma, i ovdje, u Hrvatskoj, ustaškog režima; da društvo počinje relativizirati pojave koje nagovještavaju opasna skretanja koja mogu odvesti svijet na strašnu civilizacijsku stranputicu, kao što se to dogodilo prije više od 80 godina. Glavni razlog organiziranja ovakvih komemoracija je ne samo da se sjetimo stravičnih zločina od prije gotovo stoljeća, nego da prepoznamo situacije koje se još mogu zaustaviti javnim i odlučnim djelovanjem da se nikad više na taj opasni put ne krene” – poručio je Pusić.
“Danas svjedočimo da se mogu pojaviti nasilnici koji će pod okriljem države terorizirati vlastite građane, pa čak i ubijati i to u smeđim uniformama, u jednoj, od najstarijih demokracija na svijetu, koja bez obzira na svoje vlastite greške još uvijek predstavlja bastion demokracije, svjetionik prema kojem su izbjeglice pred nacističkim režimom bježali da se spasu. Države koje su stekle veliki ugled i moralni kapital na žrtvi svog naroda kojeg danas obilježavamo, mogu izroditi režim koji će sve to zaboraviti i ponašati se prema jednom drugom nemoćnom narodu slično kao što su se ponašali nacisti prije 80 i 90 godina. Trebamo se toga sjetiti, kad čujemo da se u Hrvatskom saboru daju prijedlozi da se teroristima proglase ljudi, žene i muškarci u Hrvatskoj koji se zalažu za poštivanje ljudskih prava, za istraživanje i iznošenje argumentiranih činjenica nasuprot mitovima, da se zaštita ljudskih prava proglasi kao protudržavna djelatnost. Država u kojoj se to događa ima ozbiljne probleme” – opomenuo je Zoran Pusić.
Zamjenik gradonačelnika grada Zagreba Luka Korlaet okupljenima je saopćio „ohrabrujuće vijesti“ da je pred donošenjem urbanistički plan koji bi trebao regulirati i omogućiti izgradnju nove sinagoge s društveno-kulturnim centrom u Praškoj ulici.
“Tako će se uskoro stvoriti preduvjeti da se ponovo na tom nesretnom mjestu izgradi sinagoga i društveno-kulturni centar koji će spajati ljude i promicati toleranciju. Sadašnjoj gradskoj upravi kultura sjećanja je jako bitna. Želimo se baviti činjenicama, a ne mitovima. Klatno se počinje pomicati u krivu stranu malim pomacima, puzajućim fašizmom, neprimjetnim odmacima od normale, koji se često uzimaju zdravo za gotovo i nekako prešutno na njih pristajemo, a onda u jednom trenutku postane kasno. Da se to ponovo ne dogodi u povijesti, ova uprava čini sve da ne njeguje tu kulturu sjećanja. I zato smo danas ovdje. Želim reći da najdublje saosjećamo sa žrtvama holokausta i da ćemo napraviti sve da sjećanje na njih žive” – poručio je Korlaet povodom Dana sjećanja na Holokaust, jedan od najstrašnijih i najcrnjih trenutaka u povijesti čovječanstva.
Okupljeni su položili kamenčiće i ruže na zid, na mjestu gdje se nalazila nekadašnja sinagoga, kao i pored Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima.
Izvor: Srpski samostalni tjednik “Novosti”, novinarka Paulina Arbutina “Uskoro kreće obnova sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu”.