Jučer je u Glini održana komemoracija u sjećanje na muškarce i dječake srpske nacionalnosti s Banije i Korduna, ubijene u srpnju i kolovozu 1941. Tog ljeta 1941. većina glinskih Srba više nije bila živa jer su odvedeni i ubijeni u svibnju. Komemoraciju je organiziralo Srpsko narodno vijeće, u suradnji s Antifašističkom ligom Republike Hrvatske.
U znak sjećanja na zločin počinjen u hramu Rođenja presvete Bogorodice 1969. godine podignut je Spomen dom koji je u pokušaju brisanja sjećanja 1995. godine preimenovan u Hrvatski dom. To časno ali netočno ime nosi do danas. Ni više od deset godina zahtjeva nije dovoljno za povrat imena Spomen doma. Vesna Teršelič, potpredsjednica Antifašističke lige i voditeljica Documente, u uvodnom se obraćanju zapitala: “kad će vjetar suprotstavljanja revizionizmu zaživjeti i u odlukama vlasti u Glini i kad ćemo svojim oglašavanjima napokon navesti i vladine institucije na razini Republike Hrvatske da pošalju jasnu poruku o potrebi povrata imena.”
Dodala je: “Prošle je godine Hrvatska predsjedala Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust. Očekivali smo pomake i u vezi vraćanja imena Spomen doma. No razočarali smo se jer je godina iza nas više korištena za iskrivljavanje povijesti nego za preuzimanje odgovornosti za pamćenje zločina i otpora od strane partizana.
Mada je u godini iza nas bilo malih pomaka, poput preimenovanja ulica nazvanih po ustaškim dužnosnicima u Bjelovaru, bilo je puno više poteza u smjeru relativizacije zločina ustaškog režima. Javnost je tek nedavno saznala da je lani u studenom u zadnji tren otkazana izložba “Neki su bili susjedi” u organizaciji Muzeja Holokausta iz Washingtona i hrvatskih institucija. Trebala je biti održana u Francuskom paviljonu u Zagrebu, za vrijeme predsjedanja. Hrvatska je strana, u koordinaciji Ministarstva kulture i medija, odbacivala svaku mogućnost da se genocid u NDH povezuje sa Srbima. Kolege iz Amerike na takvu izložbu nisu htjeli pristati.
U studenom su pred Obrazovni centar u Spomen području Jasenovac postavljene ploče na kojima se ne spominje ni holokaust, ni genocid nad Srbima ni samudaripen, a uklonjen je i postament za povremene izložbe. Kasnije će ravnatelj Spomen područja podnijeti ostavku, između ostalog zbog neslaganja s takvom politikom Ministarstva kulture i medija.
U prosincu je Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo odluku o brisanju iz kataloga udžbenika “Zašto je povijest važna? 4” autora Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice za četvrti razred gimnazije. Time je de facto zabranilo taj udžbenik. Udžbenik je korišten od školske godine 2021/22. Tako su profesori zbog iznenadnih prigovora vezanih uz povijest Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata sredinom školske godine morali odabrati nove udžbenike.
Još uvijek nema pomaka ni prema postavljanju spomen ploče u uvali Slana. Mada su Koordinacija židovskih općina, Srpsko narodno vijeće i Documenta održali sastanak s načelnikom Novalje posvećen ponovnom postavljanju spomen ploče i nakon njega predložili novi tekst, još nismo doznali reakcije vlasti, usprkos četiri poslane požurnice. Prošla je još jedna godišnjica dolaska prvih logoraša u logore Slana i Metajna na otoku Pagu bez bilo kakvog obilježja na mjestu nekadašnjih logora.”
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća izrazio je nadu da će predstojeća rekonstrukcija zgrade biti iskorištena i za vraćanje imena Spomen doma. Poručio je i da je “nedostojno Hrvatske da se nastoje normalizirati podsjećanja na ustaški režim, kao što je korištenje ustaškog pozdrava u javnom životu.”
Veran Matić, Specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih rekao je da bi povratkom imena lokalne vlasti pokazale “privrženost slobodarstvu, ustavnom patriotizmu i antifašizmu.”
Nakon komemoracije okupljeni su položili ruže pred spomenik autora Antuna Augustinčića.